Ruski utjecaj na europsku krajnju desnicu

Ruski zajam (2014) – Gdje je sve počelo

Stranka Le Pena, tada Front National, uzela je zajam od 9,4 milijuna eura od moskovske Prve češko-ruske banke jeseni 2014. Vlasnik banke, Roman Popov, je prethodno radio za jednoga od Putinovih milijardera, Gennady Timchenkoa. Zajam je posredovao MEP Jean-Luc Schaffhauser, koji je otvoreno radio na izgradnji 'rusko-evropske kršćanske alijanse'.

Zajam je otkrio istraživački izvor Mediapart tek dva mjeseca nakon što je potpisana. Banka se zatvorila 2016., a zajam je prošao kroz niz sumnjivim ruskih tvrtki: prvo do rent-a-car tvrtke Konti, i naposljetku do Aviazapchast, dobavljačice dijelova zrakoplova koja također služi Sirskoj zračnim silama. Stranka je otplatila preostali dug od 6,1 milijuna eura 2023.

Francuski parlamentarni istražni odbor je zaključio 2023. da je Rassemblement National funkcionirao kao 'relej kanal' za Rusiju u francuskoj politici, i da su pozicije stranke doslije podudarale Kremaljske poruke — osobito u podršci aneksiji Krima i suprotstavanju sankcijama protiv Rusije.

Mađarski zajam (2022) – MKB Bank, Lőrinc Mészáros

Za 2022. predsjedničku kampanju, Le Pen je ponovno trebala inozemnog financiranja nakon što su francuske banke nastavile odbijati njezin kredit. Ovaj put, mađarska MKB banka joj je pružila osobni zajam od 10,7 milijuna eura. Većinski vlasnik MKB banke je Lőrinc Mészáros, Orbanove djetinjske prijatelja i najbogatijem čovjek u Mađarskoj.

Istrage Financial Timesa otkrila je da je Viktor Orbán osobno naredao rukovanju MKB-a da izda zajam, unatoč oporebi kako od vodstva banke tako i od samog Mészáros-a. Intervencija premijera sugeriše da je transakcija nije bila samo poslovnu odluku već politički-strateški potez da ojača Orbanove europske sustav saveza.

Snimka iz hotela Metropol (2018)

Jednim od najdramatičnijih komada dokaza o ruskom utjecaju koja je došla do javnosti u srpnju 2019., kada je BuzzFeed News objavio tajni audio zapis. Zapis je napravljen 18. listopada 2018. u moskovskom Hotel Metropolu, i prikazuje Gianluca Savoinia, dugotrajnog pouzdanog pomoćnika Mattea Salvinija, kako pregovara o skrivenom financiranju talijanske stranke Lega s trojicrom Rusija i dvojicom ostalih Talijana.

Suština plana bila je da neimenovana ruska naftna tvrtka (vjerojatno Rosneft u kontekstu) proda sirovu naftu talijanskoj državnoj energetskoj tvrtki Eni uz popust, pri čemu bi ušteće — približno 65 milijuna dolara tijekom godine — tajno kanalizirane u kampanju Lege za izbore za Europski parlament 2019.

Na snimci, Savoini je bio jasan: njihov je cilj bio stvoriti pro-moskovsku europsku alijansu koja bi uključivala Le Pen, Strachea i AfD. Milansko državno odvjetništvo je pokrenulo istražni postupak zbog sumnje na međunarodnu korupciju. Salvini je dosljedno negirao da je ikada primio ruski novac, iako je bio u Moskvi u vrijeme Metropolskih pregovora i prema izvještajima se sastao s ruskim potpredsjednikom vlade Dmitryjem Kozakom večer prije. Nije se pojavilo nikakvo dokaza da je dogovor ikad izvršen.

Skandal na Ibizi (2017/2019)

U svibnju 2019., Der Spiegel i Süddeutsche Zeitung objavili su skrivenu snimku kamere koja prikazuje Heinz-Christiana Strachea, tada potpredsjednika i čelnika FPÖ-a, zajedno s njegovim zamjenikom Johannom Gudenusima, kako pregovara sa ženom koja se predstavlja kao nećakinja ruskog oligarha na vili na Ibici. Snimka je napravljena u srpnju 2017., samo nekoliko mjeseci prije austrijskog parlamentarnih izbora.

U videu, Strache je dao vladine ugovore skrivenom investitoru ako bi kupila dnevni list Kronen Zeitung i izgradila okruženje medija podobno FPÖ-u — njegovim riječima, 'kao što je Orbán napravio u Mađarskoj.' Strache i Gudenus su se povukli, vladina koalicija je puknula, te su raspisani prijevremeni izbori.

Iako je snimka bila operacija hvatanja (nije bilo stvarnog ruskog investitora), afera je pružila šokantno uvid u FPÖ-evu mrežu povezanosti s Rusijom. U prosincu 2016., FPÖ je potpisao formalni sporazum o suradnji s Putinskom Jedinstvenom Rusijom, a Gudenus je javno podržao aneksiju Krima i okarakterizirao EU kao "lobi homoseksualaca" u govoru u Moskvi.

AfD i mreža Voice of Europe

Njemačka Alternative für Deutschland (AfD) je jedan od najvažnijih ciljeva — a istovremeno jedan od najvažnijih alata — ruskog utjecaja u Europi. 2024., skandali su izbili u više valova: glavni kandidat AfD-a za Europski parlament, Maximilian Krah, otkriveno je da je primio tajne plaćanja od Rusije i Kine, dok je njegov pomoćnik bio optužen za špijunaž za kinesku obavještajnu službu. Drugi viši kandidat, Petr Bystron, uhvaćen je na audio snimkama kako prihvaća 20.000 eura u gotovini od sankciranog Artema Marčevskog za širenje ruske propagande.

Oba slučaja vode do Voice of Europe mreže, platforme dezinformacija s bazom u Pragu koja je relansirana 2023. pod vodstvom Viktora Medvedčuka, izbjeglica ukrajinskog oligarha i Putinova povjerljivca, uz pomoć takozvane Četvrte direkcije FSB-a (Ruska služba federalne sigurnosti). Mreža je distribuirala do milijun eura mjesečno desno-ekstremnim političarima u najmanje pet država članica EU-a, plaćajući im da šire rusku propagandu i potcjenjuju solidarnost s Ukrajinom.

Prema Thomas Haldenwangu, čelnik njemačke domaće obavještajne službe, 'Ruske naracije koje dijele dijelovi AfD-a pridonose proširenju desno-ekstremizma' u Njemačkoj.

Vox i MBH Bank: financiranje povezano s Orbánom

U rujnu 2024., nakon izvještavanja El Paisa, stranka Vox vođena Santiagom Abascalom je priznala da je financirala svoje izbore na lokalnoj i parlamentarnoj razini 2023. godine s zajmom od 9,2 milijuna eura od Mađarske MBH banke. Zajam je stigao u dvije tranše: 6,7 milijuna eura za parlamentarne izbore i 2,6 milijuna eura za lokalne izbore.

MBH Bank je druga najveća banka u Mađarskoj, 30,5% u vlasništvu države, s dodatnih približno 50% u vlasništvu tvrtki i osoba povezanih s Lőrincom Mészárosom. Stranačka glasnogovornica je opravdala mađarski zajam tvrdeći da su španjolske banke odbile proširiti kredit.

Španjolska Socijalistička stranka (PSOE) je podnijela optužnicu protiv Voxa u prosincu 2024., tvrdeći da je prešućivanje izvora zajma kršilo španjolski zakon o financiranju stranaka, koji zabranjuje entitetima povezanima sa stranim vladama da financiraju političke stranke. Španjolsko je državno odvjetništvo pokrenulo istražni postupak. Mađarska je vlada negirala da je imala bilo kakvu ulogu u transakciji.